Bužim

Dobrodošli na moj blog!!! Prezentacija općine Bužim jedne o najmladjih općina u BiH, koja se nalazi u sjeverozapadnom djelu BiH. Viteški grad!!!

10.11.2008.

Turizam - Bužimsko jezero

 

Za područje Bužima po lovnom i prirodnom bogatstvu može se reći da je poznato jer je priroda ovdje darovala sve što lovstvo zahtjeva. Područje je bogato i biološki i ekonomski vrijednim vrstama divljači te sa ribom raznih vrsta. Isto tako na podruju naše općine, na lokaciji MZ Vrhovske, smješteno je Bužimsko jezero koje je u prirodnom ambijentu formirano kao vještačka vodena akumulacija i kao takva predstavlja vrlo izazovnu oazu. Jezero je poribljeno ribom „Šaran“ i već su ulovljeni kapitalni primjerci. Jezero ima funkciju riborivira kao zona za održavanje ribarskog takmičenja i odmor u zdravom ambijentu. Ono pruža rekreaciju kupanja, pogodnost za vožnju sa čamcem kao i sve ostale prateće rekreativne aktivnosti, a što sve jednim dijelom predstavlja turističku ponudu.

Na području općine Bužim je stvorena vještačka akumulacija tzv.»bužimsko jezero» koje predstavlja «zelenu oazu « i ista je poribljena sa ribom – šaran-. Ima funkciju riborevira.
Površina lovišta općine Bužim iznosi 12.996 ha.

Lovište je ograničeno prirodnim granicama, a dobro je otvoreno kada su u pitanju saobraćajnice, jer postoji mnoštvo puteva javnog saobraćaja, seoskih, šumskih i drugih nekategorisanih puteva.
Sezona lova na ovom području počinje početkom mjeseca oktobra i traje do početka januara ( divlje svinje, zec, lisica), a juli i august su predviđeni za lov srneće divljači.


 

05.11.2008.

Panorama Bužima

04.11.2008.

Kulturna baština Bužima

 

Stari grad Bužim

Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u XII stoljeću 1251.g. Sastoji se od jedne donžon kule i gradskog obora. U XV stoljeću grad mijenja u potpunosti svoj izgled. U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom XIX stoljeća nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenja potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Bitno je napomenuti da stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u BiH.

 


 

Stara džamija - jedna od najstarijih na Balkanu

Prije dolaska Omer Paše Latasa je brojio 374 kuće(domaćinstva) i na ovoj današnjoj čaršiji ispred džamije, bila je tržnica na kojoj se trgovalo sa žitom! Posle je tržnica prenesena u Bos.Krupu.Bužim se je nalazio izmedu dva velika carstva Austrijskoga i Turskoga! Upravo na ovoj čaršiji ispred sadašnje džamije nalazi se jedna ?esma HUDUT, što u prevodu na turskom i znači granica!

Džemat Stari grad - je najstariji džemat na području Odbora Islamske zajednice Bužim. Do 1970 džemat je brojao preko 700 domaćinstava! Datira od 1835.god. kako svjedoči kamena ploča na trijemu džamije, mada se sa sigurnopću zna da je džamija postojala i unutar zidina starog srednjovjekovnog grada (zamka). Lokacija džemata je 2km južno od sadašnjega centra Bužima. Džemat danas broji oko 130 domaćinstava i ima dva mekteba na svom području. Džamija je dimenzija 14x18 m i napravljena je od brvana (grubo obra?ena daska) i kao takva je najveća u BiH.

Od 1835 do danas zamijenilo se nekoliko imama i lijepo je da jii spomenemo! Od 1835 do 1878 imam ovoga džemata bio je

Hadži Halil ef.Begić O ovom vrlo uvaženom i čuvenom alimu i danas kruže mnoge legende, koje upućuju na to da je Hadži Halil ef. zaista bio vrlo obrazovan i dalekovidan alim.Rahmetli Halil ef. umro je 1878.g.i pokopan je preko puta na zapadnoj strani ove naše džamije! Šerif ef.Bajrić iz Stjene Cazin, Ef.Mulalić Ibrahim iz Mulalića(odselio je u Tursku), Dizdarević Salih ef. iz Bužima, Sagrk ef. nije poznato odakle je, Bajrektarević Omer ef. iz Varoške Rijeke, Hasan ef. Ćehajić iz Bos.Otoke bio je imam od 1929 do 1941.Hodža Mehmed ef. Malkoč od 1941 do 1954 godine,Husejn ef. Alijagić iz Bužima grada od 1954 do 1960. Od 01.05.1960 pa sve do 2000? Hodža Besim ef. Hamzabegović! ef.Hamzebegovića. Poslije odlaska u penziju naslijedio ga je mladi imam Emin ef. Grošić kiji je i sada imama u našem džematu Stari Grad!

 

 



31.10.2008.

Historija

Image



Podrucje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U predtursko doba stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda i trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja sve do dolaska Omer-paše Latasa.

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a cuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.

Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Danasnji Bužim u prvoj polovini 14. stoljeca zvao se Cave, odnosno Bužim (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadrzao taj naziv.

Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bos. Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom a dućani su opustili.
Glagoljska pločaPored Bužima u 14. stoljeću kao naseljena mjesta spominju se još i Kostajnica (danasnja Varoska Rijeka), koja je imala posadu od 500 konjanika, Mrazovac, Lubarda, Elkasova Rijeka, Cava, Stabandza i Caglica. Prema R. Lopasicu, u naselju Bužim bilo je 108 kuća 792 stanovnika, a u Mrazovcu (Cavi) 280 kuca sa 1103 stanovnika . Za ostala naselja nema podataka o broju kuca i stanovnika.

Industrijskih objekata u Bužimu nije bilo sve do druge polovine 20.stoljeća. Uz vađenje rude i sitno proizvodno i uslužno zanatstvo, stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i sitnom trgovinom, ali je mali broj stanovnika imao trgovinsku radnju ili kafanu, zanatstvo, obrada zemlje i vađenje ruda odvijali su se na primitivan način. BUŽIM-kratka uputa u historiju

Bužim je poslije Bišća najveći stari grad u Krajini. Leži na nadmorskoj visini od 325 metara. Unutarnji dio grada nastao je početkom 14. stoljeća, a vanjski 1484.godine.Turci su ga zauzeli 1576.godine.Gradom je zapovijedao dizdar a posada je brojila 150 pješaka i 50 konjanika.Bužimskoj posadi pripadao je i Hasan sin Beremov.On je 1620.godine prepisao ovome gradu jedno tursko poveće djelo i na kraju se potpisao kao vođa islamske Krajine.Među četovođama na Krajini iz Bužima je bio Mehmedaga,savremenik Muje Hrnjice. Za vrijeme drugog rata Karla VI s Portom, opsjedale su čete hrvatskog bana četrnaest dana Bužim i da nije bilo sposobnosti bajraktara Ahmeda Bajraktarevića,grad Bužim bi pao.U odbrani su sudjelovale i žene.Bužim je uvijek bio u dobrom stanju.Popravljan je 1626.godine, a i kasnije. U oba izvještaja iz 1834. i 1838. godine, vidi se da je grad u dobrom stanju.Godine 1883. bilo je ovdje 18 topova. Stanovništvo ovog kraja bavilo se zemljoradnjom,stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda i trgovinom.Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila veoma razvijena.Bužim je bio središte trgovine ovog područja sve do dolaska Omer-paše Latasa.

Bužim danas broji oko 19.000 stanovnika, najmlađa je općina u BiH, i nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 129 km2.Čini ga 14 mjesnih zajednica: Bužim, Konjodor, Varoška Rijeka, Vrhovska, Čava, Lubarda, Elkasova Rijeka, Čava, Zaradostovo, Bućevci, Mrazovac, Radoč, Brigovi,Bag i Jusufovića Most. Graniči sa općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin ( na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje Općine je uglavnom brdovito.Uz regionalni put Bužim-Bosanska Otoka-Bosanska Krupa pružaju se sela Brigovi i Čava (Dobro Selo).Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bućevaca.Pravac prema zapadu ide preko Lubarde,Pašin Broda-Todorova do Velike Kladuše.Preko Varoške Rijeke-Vrnograča do Velike Kladuše i dalje prema Zagrebu,odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.

30.10.2008.

Geografija

 

Naseljena mjesta u općini nalaze se na nadmorskoj visini od 180-400 metara. Po nadmorskoj visini ističu se: Radoc 630 metara, Corkovaca 603 metra, Konjodor(Kaukovica brdo) 476 metara, Veliko brdo 464 metra, Lubarda 420 metara, Cajino brdo 352 metra. Bužim je povezan sa svim susjednim općinama i Bihaćem kao regionalnim centrom i sjedištem Unsko-sanskog kantona.

Prema istoku se pružaju Cava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim-Otoka Bosanska-Bosanska Krupa, odnosno Otoka-Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan sa Bihaćem i Banja Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bucevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde-Pasin Broda-Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim-Var. Rijeka-Radića Most-Vrnograc-Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.Pravac Buzim-Var.Rijeka-Abdici-Caglica-Crvarevac-Vrnograc-Vel. Kladusa takoder vodi do Zagreba. Površina općine 130.


  

30.10.2008.

Osnovne informacije o općini Bužim

 

Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Granici sa općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito. Općina Bužim zauzima površinu od 129 km2 i u njoj živi 20.000 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi oko 150 stanovnika na 1 km2, sto je po ovom kriteriju svrstava u sami vrh Države Bosne Hercegovine (BiH je prema popisu iz 1991. godine imala gustinu naseljenosti 80,5 stanovnika na 1 km2). Danasnje podrucje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, administrativno, privredno, kulturno-obrazovno i urbano središte sa Mješovitom srednjom skolom i osmogodisnjom skolom "Bužim", Konjodor sa osmogodišnjom skolom "Suljo Mirvić", Cava sa osmogodisnjom skolom "Mirsad Salkić-Džaja", Varoška Rijeka sa osmogodišnjom školom "Lotos i ljiljan", te mjesne zajednice Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bucevci, Mrazovac, Radoc i Brigovi sa četverorazrednim osnovnim školama, a mjesne zajednice Bag i Jusufovića Most su bez osnovne škole


Bužim
<< 11/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

MOJE OMILJENE STRANICE
Patriotska liga BiH
Bužimska raja
Bošnjaci

Slika da se ne zaboravi
Slika Bošnjaka

MOJI FAVORITI
Stakleno oko
Ko radi na uništenju države Bosne i Hercegovine?
goca90
više...

BROJAČ POSJETA
12105

Powered by Blogger.ba